Da li ste znali da šetajući centrom Sarajeva prolazite pored nekada najveće sinagoge na Balkanu

0
5


Urbanističke politike u Sarajevu nakon Drugog svjetskog rata, dovele su do toga da je jedna od najimpresivnijih građevina u ovom gradu bude potpuno skrivena. Obrise nekadašnjeg Velikog jevrejskog hrama danas je gotovo nemoguće vidjeti.

Šetajući ulicom Branilaca Sarajeva ili Obalom Kulina Bana ni najpažljivijem promatraču neće biti jasno da upravo prolazi pored jevrejskog hrama izgrađenog daleke 1930. godine

Nekada najveća nadsvođena građevina na Balkanu, veliki jevrejski hram nalazi se u centru Sarajeva, no zahvaljujući urbanističkim rješenjima nevidljiv je i skriven među okolnim zgradama. Jedini pogled na ovu nekada veličanstvenu građevinu vidljiv je sa igrališta Metalac.

Pogled na Hram iznad Sarajeva
Pogled na Hram iznad Sarajeva

Veliki jevrejski hram je vjerovatno najmonumentalnija građevina podignuta u Sarajevu u periodu između dva svjetska rata. Kako je broj Jevreja u Sarajevu bio u stalnom porastu početkom 20. stoljeća, u postojeće sinagoge mogla se smjestiti samo jedna četvrtina Jevreja,a još 1900. godine se počelo razgovarati o izgradnji mnogo većeg hrama.

Godine 1923. u organizaciji sefardske općine oformljen je odbor za izgradnju hrama a na čelu je bio Avram Majer Altarac. Odbor je osigurao adekvatno zemljište a potom je raspisan konkurs za projekt. Za najbolje rješenje odabran je projekat zagrebačkog arhitekte Rudolfa Lubinskog. Kamen temeljac je postavljen 15. juna 1926. a gradnja je okončana 1930. godine.

Hram je imao dimenzije 100×30 metara i pružala se na cijelom području između ulica Branilaca grada i Obale. Izgrađen je u neo-maorskom stilu oslanjajući se na forme iz 15. i 16. stoljeća kada je ovaj stil dostigao svoj najveći procvat. Ulazno dvorište je izgrađeno da imitira Alhambru. Apsis mu je, prema sefardskoj tradiciji, gledao prema jugu, rijeci, dok je ulaz bio na sjeveru.

Veliki jevrejski hram bio je natkriven kupolom u armiranom betonu bez rebara, u takozvanoj kupoli punog mjeseca. Kupola je stajala na 26 stubova ukrašenim arabeskama i mramorom. Hram je mogao primiti hiljadu vjernika, a u sredini kupole nalazio se luster visok 16 metara izrađen od bronce.

Hram je nažalost opstao svega deset godina, odmah nakon okupacije Sarajeva 1941. godine nacisti su uništili Veliki jevrejski templ. Sve što je bilo vrijedno ukradeno je, a ostatak je spaljen. Eksplozivom je uništen jedan dio same strukture. Kako je zbog Holokausta u Sarajevu ostalo svega 10 do 20 posto predratne jevrejske populacije, zajednica je odlučila građevinu donirati vlastima.

Pogled na nekadašnji hram sa igrališta Metalac (Foto: T. S./Klix.ba)
Pogled na nekadašnji hram sa igrališta Metalac (Foto: T. S./Klix.ba)

Građevina se obnavlja tek 1965. godine kada je jevrejska općina poklonila zgradu gradu Sarajevu za radnički univerzitet Đuro Đaković. Nakon što je dobila novu funkciju zgrada je pretrpjela velike promjene, u prostoru kupole postavljena je koncertna dvorana. Dvorana je obložena tikovinom uvezenom iz Australije a zbog potreba za akustikom, kupola je potpuno zazidana kako sa unutrašnje, tako i sa vanjske strane.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, institucija mijena ime u Bosanski kulturni centar, poznat kao BKC, a glavni cilj i zadatak mu je bio doprinos razvoja kulture, umjetnosti i kulturnog života Sarajeva. Na taj način ostavština nekada impresivnog Velikog jevrejskog hrama i danas živi u Sarajevu.



Članak preuzet: Izvor