Kako su drevne kulture obilježavale prvi dan ljeta i najduži dan u godini

0
18


U utorak 21. juna nastupiti će prvi dan ljeta koji je ujedno i najduži dan u godini. Drevni narodi su imali različite načine obilježavanja ovog astronomskog događaja koji je još od kamenog doba imao veliki značaj za ljude koji su se bavili poljoprivredom.

Prvi dan ljeta na sjevernoj hemisferi astronomski posmatrano nastupa kada se sjeverni zemljin pol nađe u maksimalnom nagibu prema suncu.

Keltski, slavenski i germanski narodi su ovaj dan često obilježavali paljenjem velikih vatri za koje se vjerovalo da će pojačati snagu sunca i tako obezbjediti dobru žetvu te godine.

Prema antropologu i astronomu Anthonyju Aveniju, jedan ritual koji se odvijao u srednjovjekovnoj Njemačkoj uz rijeku Moselle bio je posebno zanimljiv.

“Donijeli bi veliki, stari, odbačeni kotač od kola, ukrasili ga i stavili puno slame, a zatim ga zapalili. Tada bi ljudi iz sela otkotrljali vatreni točak u rijeku”, rekao je Aveni za Newsweek.

Neolitski Evropljani također su sagradili nekoliko kamenih krugova za koje se čini da su izgrađeni kako bi se uskladili s kretanjem sunca tijekom ljetnog i zimskog solsticija. Jedan poznati primjer za to je Stonehenge, koji se nalazi u jugozapadnoj Engleskoj.

Poznati kameni spomenik izgrađen je prije oko 4500 godina tijekom kasnog neolitika od strane farmera i stočara koji su očito smatrali da je solsticij značajan događaj. Način na koji je kamenje postavljeno služi za uokvirivanje izlaska sunca na ljetnom solsticiju i zalaska sunca u zimskom solsticiju.

“Kamenje je pažljivo dporedano kako bi se uskladilo s kretanjem sunca. Stojeći u centruspomenika za vrijeme ljetnog solsticija, sunce izlazi s lijeve strane velikog stojećeg kamena izvan kamenog kruga, poznatog kao Kamen pete, koji se vidi kroz rupu u vanjskom krugu sarsena”, rekla je Susan Greaney, stručnjak za Stonehenge, za Newsweek.

U Kini, Festival ljetnog solsticija jedan je od 24 dvosedmične podjele u godini, a svaki je nazvan po položaju sunca, sezonskim pojavama ili povezan sa poljoprivrednim aktivnostima.

“Tokom kasnog carskog razdoblja, ljetni solsticij je bio za kratak period praznik, ali nije potrajalo”, rekao je za Newsweek David Pankenier, stručnjak za drevnu Kinu i kulturnu astronomiju sa Sveučilišta Lehigh.

“Važnost ljetnog solsticija je zbog činjenice da on označava vrijeme kada asertivna ‘yang’ sila komplementarnog ‘yin-yang’ para doseže svoj vrhunac.”



Source link