Na obilježavanje 9. januara Ustavni sud stavio je tačku, sav teret sad je na državnom tužilaštvu

0
10


Brojne javne ličnosti i političari u danima koji su prethodili 9. januaru, koji se ove godine kao neustavan Dan RS-a obilježava u Istočnom Sarajevo, pozivaju Ustavni sud i Tužilaštvo BiH da reaguju, ali šta oni zapravo mogu uraditi?

Budući da je tema izostanka kažnjavanja nepoštivanja odluka Ustavnog suda već godinama aktuelna, na dan obilježevanja 9. januara kao Dana RS-a koji je već u dva navrata pred Ustavnim sudom osporen kao takav, brojni bh. političari nastavljaju pozivati državno tužilaštvo da upotrijebi dostupne mehanizme i kazni one particular koji kršeći odluke najvišeg državnog suda djeluju neustavno.

Podsjetimo da je Ustavni sud donio ne jednu, već dvije odluke, jednu 2015. a drugu 2019. godine kojom je uvtrđena neustavnost proslave 9. januara kao Dana RS-a.

U presudi je navedena i argumentacija suda te sud takvom odlukom ne negira obilježavanje dana entiteta, već obilježvanje 9. januara jer takvo nešto nije u skladu sa državnim ustavom.

Vlasti u RS-u naknadno su ponovno usvojili isto zakonodavno rješenje koju je Ustavni sud ukinuo pa je ona prestala važiti te nakon toga Ustavnom sudu BiH nisu podneseni novi zahtjevi za razmatranje novih odredbi koje se tiču Dana RS-a.

Neustavnost zakona utvrđena u dva navrata

Ustavni sud je odlučujući po zahtjevu devet delegata iz Vijeća naroda RS-a krajem marta 2019. godine donio odluku o dopustivosti i meritumu da 9. januar kao Dan RS-a nije u skladu, ne samo sa državnim ustavom već i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriinacije i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava koje su dio Ustava BiH.

Tom odlukom ukinut je član entitetskog zakona koji govori o 9. januaru kao onom kojim se “utvrđuje Dan Republike na osnovu potvrđene volje građana” i on je prestao važiti dan nakon što je odluka Ustavnog suda objavljena u Službenom glasniku BiH.

Ustavni sud je još 2015. godine naložio Narodnoj skupštini RS-a da usaglasi Zakon o praznicima sa državnim ustavom. Iako su vlasti RS-a tražile od Ustavnog suda da svoju odluku preistpita, sud je to odbio 2016. godine.

Nakon što je sud utvrdio da odluka nije izvršena, stavio je spornu odredbu zakona van snage i ona je prestala važiti u novembru 2016. godine.

Ono što je uslijedilo nakon toga je odluka NSRS-a o referendumu sa referendumskim pitanjem “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan RS-a”.

Klub Bošnjaka pokrenuo je postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali je entitetski Ustavni sud donio odluku da se referendumom ne povrijeđuje vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Ustavni sud BiH privremeno je obustavio Odluku o referendumu nakon čega ga je entitetska vlada provela 25. septembra 2016. godine te se 99,81 posto glasača izjasnilo da podržavaju 9. januar kao praznik.

Ponovno je usvojen sporni član zakona, a Ustavni sud je 1. decembra 2016. godine donio Odluku o dopustivosti i meritumu kojom je poništio rezultate referenduma koji je proveden suprotno odluci o privremenoj mjeri.

Iluzija o državi pravde

Narodna skupština je neosnovanom ocijenila percepciju o Danu RS-a kao pravoslavnom vjerskom prazniku kojim se vrijeđaju vjerska osjećanja pripadnika drugih vjeroispovijest iako na oklopnim vozilima koja će danas defilovati Istočnim Sarajevom možemo vidjeti upravo takva obilježja.

Ustavni sud ne može pratiti izvršenje svojih odluka, već samo utvrditi da neka odluka nije provedena i rješenje o tome poslati državnom Tužilaštvu na postupanje.

Na primjer, sud rješenjem može propisati rok za izvršenje svoje odluke, a odluka Ustavnog suda je konačna i obavezujća i sada je na državnom tužilaštvu da odluči da li neko čini krivično djelo.

Svako krivično ima svoja obilježja, a tužilac procjenjuje da li u djelovanju određenih lica ima obilježja takvih djela u bitnim elementima.

Dakle, kada uporedite odluku suda kojom je 9. januar kao Dan RS-a proglašen neustavnim sa djelovanjem pojedinaca, tužilaštvo procjenjuje da li postoje uslovi za pokretanje krivičnog postupka.

Kako je za Klix.ba nedavno rečeno iz državnog Tužilaštva, tužitelj je prijavu koja se odnosi na obilježavanje Dana RS-a na sporni datum okončao naredbom o neprovođenju istrage 9.6.2022. godine, jer je postupajući ustanovio da je odluka Ustavnog suda izvršena objavom u službenom glasniku.

“Tačno je da Pravila Ustavnog suda BiH propisuju da sud, u slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. Takvo rješenje se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Ustavni sud”, kazao je za Klix.ba stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.

Istakao je da ova nadležnost Ustavnog suda BiH apsolutno ne znači da Tužilaštvo BiH nema ovlasti da samo, po službenoj dužnosti ili po prijavi trećeg lica, vrši istragu da li je došlo do izvršenja krivičnog djela, kako u vezi neizvršenja odluke Ustavnog suda ili nekog drugog krivičnog djela.

“U suprotnom, Tužilaštvo bi bilo lišeno svoje osnovne funkcije. Naravno, Ustavni sud BiH je jedini nadležan da protumači da li je njegova odluka izvršena. Issue, međutim, leži u činjenici da se pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda BiH tumači na preuzak, birokratski i formalistički način, suprotno svojoj svrsi. Naime, niko od nadležnih vlasti ne želi da tumači ‘očigledno, svjesno i voljno ponavljanje neustavnih radnji’, koje je Ustavni sud BiH već utvrdio da su zabranjene, protivne Ustavu, kao issue koji potpada pod ‘neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH'”, objašnjava Ademović.

Takav pristup, smatra, otvara prostor za obstrukciju pravne države, narušavanje digniteta Ustavnog suda BiH te je odlika neuređenih država, bez efektivne institucionalne moći i monopola sile.

“Jer, ako Ustavni sud BiH utvrdi da je nešto neustavno, pa stavi van snage takvu odredbu, a onda neko, ponovi to isto, namjerno, javno negirajući stav Ustavnog suda BiH, jasno je da se radi o neizvršavanju odluka. Stoga, mislim da bi u ovom momentu rješenje bilo dvojako. Parlament BiH trebao bi da precizira Krivični zakon BiH i reguliše jasno i decidno ovu situaciju. Ako ne postoji politička volja za to, a ni Visoki predstavnik ne želi da interveniše u cilju institucionalnog jačanja pravne države, Ustavni sud BiH bi mogao, radi zaštite svojeg digniteta i uloge, zauzeti proaktivni stav. On bi mogao, po službenoj dužnosti, prvo, precizirati svoja pravila, te regulisati da nakon saznanja o ponavljanju neustavne situacije ima pravo da utvrdi da se njegova odluka ne poštuje. Nakon toga, neka Tužilaštvo utvrđuje zašto neko ne poštuje, da li ne zna ili svjesno i voljno negira obavezujuće stavove našeg najvišeg suda”, smatra Ademović.

Na obilježavanje 9. januara kao praznika Ustavni sud BiH stavio je tačku, a sav teret sada je na državnom Tužilaštvu dok osim krivične, u BiH nedostaje i političke odgovornosti.



Članak preuzet: Izvor