Ne sumnjam da Dodik sanja veliku Srbiju, ali nikad nisam uradio nešto što bi koštalo BiH

0
8


Razgovarao: Semir Hambo


18.01.2023. u 09:27

U videointervjuu za Klix.ba predsjednik stranke Narod i pravda govorio je o preuzimanju pozicije ministra vanjskih poslova, koaliciji sa SNSD-om i HDZ-om, koliko im vjeruje, zatim o projektima na kojima insistira Milorad Dodik, ali i o CIK-u za kojeg kaže da je najgori saziv te drugim temama.

Kandidat ste za ministra vanjskih poslova. Da li je to bila vaša ambicija prije izbora?

Kad bi mi rekli prije izbora da napišem tri funkcije za koje sam siguran da ih neću obnašati, član Predsjedništva i ministar vanjskih poslova bi bile dvije, a treću bih vjerovatno dopisao. Dakle, nije mi palo na pamet, niti je to bio naš plan. Naš plan je bio, naša kampanja se tako organizovala da nosim federalnu listu za izbornu jedinicu kojoj pripadam, da napravimo ozbiljan plan za djelovanje federalne vlade.

Imali smo neki interni dogovor unutar Trojke da će neko iz NiP-a, vjerovatno ja, biti na čelu federalne vlade. Splet okolnosti je bio takav, naši koalicioni partneri su bili stava da treba biti Nikšić. Ja, naravno znajući da Nikšić to može raditi odlično i poštujući izborni rezultat SDP-a, vrlo lako sam odustao od te pozicije i eto, spletom okolnosti sam završio kao kandidat za ministra vanjskih poslova.

U posljednje vrijeme mogli ste čuti kritike u javnosti da ste, da kažemo sportskim žargonom, “prvi pik na draftu” u smislu funkcija, i vi i Forto i Nikšić odabrali funkcije u izvršnoj vlasti. Govorili ste ranije da želite tu odgovornost. Međutim, da li ste možda na neki način iznevjerili birače? A sa druge strane, da li mislite da biste jednako dobro prošli na izborima da ste ljudima unaprijed rekli da će Elmedin Konaković biti ministar vanjskih poslova, Nermin Nikšić će biti premijer Federacije?

Da krenemo od ovog drugog dijela. Poredeći tada kad je Nikšić završavao svoj mandat, mogli smo sigurno naći mane i nedostatke kao i svakom od nas. Ali kada danas poredite mandat Nikšića i mandat Fadila Novalića od osam godina, patimo svi za vremenima kad je Nermin Nikšić bio na čelu federalne vlade. Ja sam ubijeđen da moj kolega Nikšić tu poziciju sa ovim iskustvom, sa ovim kapacitetom SDP-a koji je najjači unutar naše koalicije, može raditi vrlo ozbiljno i odgovorno i naravno kao dio tima koji treba da uradi veliki posao.

Šta zamjerate Novaliću? Prije nekoliko dana smo imali informaciju o rastu JBP-a, Novalić sam iznosi neke podatke o nekim pozitivnim efektima. Šta mu vi zamjerate u svemu tome?

Vrlo lako je napraviti zabunu kod ljudi koji dovoljno ne poznaju ekonomske procese pa pričati o rastu bruto društvenog proizvoda s aspekta samo matematike. Pa kad kažete da to godišnje raste 2, 3 ,4 posto u BiH, a kad ne kažete kolika je nominalna vrijednost po glavi stanovnika ili kad ne kažete koliko brzo rastu druge zemlje. Ili možda najbolji parametar kad kažemo da bi nam za stizanje nekih evropskih standarda trebala stopa godišnja rasta od preko 6, 6,5, 7 posto bruto društvenog proizvoda, a da mi nikada nismo prešli 4 i da se krećemo između 2-3, 5 i da zapravo Evropa i taj civilizirani svijet bez obzira što mi blago rastemo toliko brzo napreduje da je sve dalje od BiH.

Kad uporedite naš bruto društveni proizvod sa zemljama Balkana, onda dobijete realnu sliku gdje je Srbija danas, gdje je Sjeverna Makedonija, koliko nam se Kosovo brzo približava. Tako da te igrarije koje neka PR služba Novaliću radi dosta ozbiljno, mogu proći kod neukog svijeta. Pričati o rezultatima Novalićeve vlade možda je previše. Možda i previše o tome govorimo. Možda i jesmo ukazivali samo na greške, bilo je tu i sigurno nekih dobrih stvari. Od onoga što sam u zanosu radeći zajedno sa Novalićem u tom mandatu, on i ja smo zajedno postali premijeri. Ja Kantona Sarajevo, a on Federacije imali za naše ciljeve i ambicije, ta vlada nije isporučila ništa. Možete to pogledati u oblasti evo cestogradnje u kojima je RS u zadnjih deset godina prestigla i pobjegla Federaciju i u drugim parametrima region zaista izgleda nedostižno.

Konaković poručuje da predsjednici stranaka trebaju preuzeti izvršnu odgovornost u vlasti (Foto: I. L./Klix.ba)
Konaković poručuje da predsjednici stranaka trebaju preuzeti izvršnu odgovornost u vlasti (Foto: I. L./Klix.ba)

I to je vlada čiji su mandat obilježili skandali, čiji su mandat korupcione afere i o tome neću, da ne bude uvijek samo destruktivno. Dakle mislim da smo imali veliki problem. Ne možemo kriviti Novalića samog. To je taj politički ambijent kao preduslov da neka vlada iole ozbiljno radi. To Novalić nije imao. Svjedočimo da se u ovih osam godina dešavalo više blokada nego što je bilo pozitivnih političkih procesa. Kad sve uzmete u obzir upravo to su naše intencije. Prvo da politikama obezbijedimo normalan politički ambijent, a da onda zaista stručne ljude taj posao rade puno bolje. Puno mu je toga za zamjeriti.

Možemo li se vratiti na pitanje o odnosu prema biračima?

Mi nismo obećali biračima da ću biti bilo koja pozicija. To je vrlo važno pitanje i ona razlika koju mi zapravo demonstriramo u odnosu na neke političke subjekte. Smatramo i dokazujemo da predsjednici stranaka ne treba da budu na nekoj hladovini, mirovini nakon izbora, nego da treba da se uhvate u koštac sa najvećim problemima. Ja sam na to bio spreman dugo iako sam zadnje dvije godine bio zastupnik u Skupštini KS i bio sam delegat u Domu naroda. Nisam ni predsjedavao ni Skupštinom, niti sam bio u izvršnoj vlasti. Onda postoji velika grupa ljudi koja vas kritizira i kaže: “Hajde, uhvati se u koštac sa nekim problemom, uzmi neku izvršnu funkciju”.

Kad uzmeš izvršnu funkciju, onda kažu: “Sebi si namještao funkciju”. Mi smo stava da se kao u većini civiliziranih evropskih zemalja, predsjednici stranaka koji iznesu politički program, stanu na čelo tima koji ga realizuje kao što to rade Plenković u Hrvatskoj, Vučić u Srbiji. Kao što to radi Macron, kao što to radi Scholz, kao što je to radila Angela Merkel, dakle većina lidera političkih stranaka. Jer kakva je razlika? Bez obzira što, recimo, sigurno od mene ima kompetentnijih ljudi za svaku od tih pozicija, za realizaciju tih ciljeva potrebna vam je politička podrška, a političku podršku najbolje može obezbijediti lider neke politčke stranke.

Mislim da smo mi time dokazali opredijeljenost i hrabrost da idemo u probleme. Mogli smo odabrati neku komotnu poziciju, nismo. Mogao sam naredne četiri godine provesti u državnom parlamentu u Domu naroda ili nekom drugom mjestu, nisam. Zato što mislim da BiH više nema vremena za kalkulacije, za politikanstvo, nego se moraju zasukati rukavi. Kako će reagovati birači? Onako kako budemo radili. Ako budemo radili dobro, sigurno će nas nagraditi. Ako ne, sigurno će nas kazniti.

Sada bih volio malo i o svijetu vanjskih poslova. Šta zamjetrate najviše Biseri Turković i šta ćete vi drugačije uraditi?

Da opet ne personaliziram. Opet mislim da ni Bisera Turković, protiv tih ljudi personalno nikad nisam imao ništa. Ne daj Bože, ne kritikujem ih ni na kakvoj privatnoj osnovi, niti njihovoj porodici, niti njihov privatni život. Taj politički ambijent i Biseru Turković stavio je u položaj u kojem su ovu zemlju zaobišli svi koji su mogli. Sidran je rekao: “Nismo propustili nijednu priliku da propustimo priliku” u kojima je BiH tamo gdje je trebala biti prisutna stalno, u mjestima gdje se donose važne odluke, prije svega u Washingtonu, Briselu, dakle u tim krugovima u kojima je naš zacrtani put nije pomjerila stvari ni za milimetar.

U kojima su posjete našim prijateljskim Istoka vrlo važne i one moraku biti također jedan od akcenata naše vanjske politike ipak ne mogu biti dominantne ili primarne i krucijalne. Ne možemo se sjetiti nekog iskoraka koji je evo u ovom periodu BiH dobila. Ni taj kandidatski status, niti je to opozicija, niti pozicija, niti bilo kakav naš angažman utjecao. Kao posljedica agresije na Ukrajinu, Evropa pruža ruku BiH. Tako da osim nekih zaista simboličnih stvari koje se jesu desile. Dobro mi je poznata ta naša diplomatska scena iznutra, naša konzularna odjeljenja, naše ambasade, ljudi koji tamo rade i mislim da je to veliki nered. I mislim da tu zaista ima puno posla. To mora od same glave, od kuće, od samog Ministarstva do svih konzularnih predstavništva, do svih ambasada biti puno bolje uređeno.

Imate li spreman tim koji će s vama raditi?

Da budem iskren još uvijek nemam. Dakle, u glavi imam nekoliko imena, ali ja sam nekako realan i sportista sam i kada se neke stvari dese razmišljam o njima operativnije. Druga važna stvar. Ja neću da uđem u to Ministarstvo osvetnički, niti želim tamo da pretumbavam stvari zatpo što neko pripada drugoj političkoj partiji. Hoću da se uvjerim u kapacitet ljudi koji tamo obnašaju funkcije. Imam informacije da neki od njih rade ozbiljno, stručno, profesionalno, sigurno su simpatizeri ili članovi drugih političkih stranaka i to neće utjecati apsolutno na donošenje mojih odluka.

Kada vidim u nekom kratkom periodu, jer nemam puno vremena, šta najviše nedostaje tom Ministarstvu, onda ću se ekipirati formalno. A za sad neformalno sam razgovarao sa ljudima koji su zaista dobri u toj oblasti koje još uvijek ne promovišem. To mi je zaista želja da oko sebe okupim ljude koji znaju taj posao raditi bolje od mene i da svi zajedno napravimo jednu timsku atmosferu da BiH vratimo u fokus, da približimo ovo što sam rekao da nedostaje naše prisustvo u Briselu, Washingtonu, u Njemačkoj, u zemljama Zapada koje su naši strateški primarni partneri, da održimo dobre i tople odnose sa našim prijateljima sa Istoka i da zapravo BiH vratimo, vratimo joj ono što ona u suštini jeste, neka tačka spajanja u kojoj se mire Istok i Zapad, a nikako se ne svađaju.

Šta će biti prioriteti nove strategije vanjskih poslova i kako mislite izbalansirati tri različite politike, tri različita pristupa? Svjesni ste da ih imamo. Dakle imamo jednu iz RS-a, onu koju HDZ propagira i da BiH nažalost ne govori jednim glasom prema vani. Kako mislite to izbalansirati i napraviti neki ujednačeni pristup?

Vjerovatno prve posjete ću, ako se potvrdi u Vijeću ministara, a trebalo bi početkom naredne sedmice, napraviti posjete Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji. Dakle, regionu u kojem vrlo jasno i precizno šaljemo poruku da se pitanja BiH dešavaju i rješavaju u BiH i zato ponekad to miješanje naših komšija i susjeda proizvodi određene probleme. Mislim da je nužno da se relaksiraju prije svega evo sa susjednim zemljama, a kao preduslov za naš dalji euroatlantski put. Znamo da to neće biti lahko, znamo da ni ova priča o promjeni poliičke scene nije lagana i ne dešava se preko noći.

Govorio je o ratifikaciji granice sa Srbijom, ali i zamkama (Foto: I. L./Klix.ba)
Govorio je o ratifikaciji granice sa Srbijom, ali i zamkama (Foto: I. L./Klix.ba)

U januaru smo bili zatrpani temama oko kojih se razlikujemo, ali je činjenica da smo našli nekoliko tema o kojim se slažemo. Prije svega mi imamo činjenicu da BiH nema ratificirane sporazume o granicama i riješeno pitanje granica ni sa Srbijom, ni sa Hrvatskom i niz drugih pitanja koja bi trebalo riješiti kao preduslov za neke možda zajedničke buduće projekte o kojima smo govorili i sa Dodikom i sa Čovićem. Znamo da je to ogroman posao. Zato kažem da mislim da ćemo se kvalitetno ekipirati i da ćemo relaksacijom tih odnosa zapravo stvoriti pretpostavke da kompletna izvršna vlast lakše radi.

Spomenuli ste ratifikaciju sporazuma i činjenicu da BiH nema potpisane državne ugovore o granicama ni sa Srbijom ni sa Hrvatskom. Kao neki novi politički zamah, neki novi pristup, vi ste jako često govorili o politici kompromisa i o nekim projektima od kojih će svi građani BiH iamti korist. RS, vlast koju predvodi Dodik insistira na njemu tri jako važna projekta. To su tzv. istočna gasifikacija, hidroelektrana Buk-bijela i aerodrom u Trebinju. Na koji način mislite da će BiH pristupi tim projektima, a da država bude ta koja će biti jaka a ne entitet da dodatno ojača i da vodi tu politiku?

Da idemo projekat po projekat. Buk bijela je projekat hidroenergetski koji ima ozbiljan potencijal koji se može realizovati samo ako BiH i Srbija ratificiraju i riješe pitanje granica, riješe svoje odnose primarno. Ako komisija za koncesije na nivou države procijeni da to funkcioniše i da je zapravo reimenujemo ili potvrdimo imenovanje, ako Parlament BiH donese odluku da se ide u taj međudržavni sporazum na šta smo mi apsolutno spremni i da se onda unutar BiH između entiteta ili dvije elektroprivrede dogovorimo investicije i podjele profita. U razgovorima s partnerima iz RS-a čini mi se da su oni na to spremni i to je jedini mogući put.

Dodik da može ili da to međunarodno pravo dozvoljava, već bi to entitet RS završio sa državom Srbijom. To po međunarodnom pravu ne može. Ono što je zbunjujuće za mene, zašto bismo mi stopirali projekte koje u ovakvom sistemu jedinstvenog računa trezora, spojene posude PDV-a, bruto društvenog proizvoda koji se razvija bilo kojom investicijom u BiH. Zašto bismo kočili projekte koje donose bilo kojem dijelu BiH određenu zaradu, profit ili porast prihoda. Dakle, to je jedan primjer. Buk bijela ima nekoliko indikativnih problema. Jedan od njih jeste priča o masovnim grobnicama koje prije nego što se krene u bilo kakvu realizaciju apsolutno moramo očistiti, dovesti do kraja. Jednako bismo pristupili da je riječ i o bilo kojoj sumnji, da bilo ko ima negdje eventualno neku nelagodu ili da ima neka tajna priča o bilo kakvim grobnicama. To je jedna dimenzija o kojoj će se naravno voditi računa.

Priča oko gasifikacije BiH nije priča o samo ovoj strani preko Srbije ruskog plina, nego svim internim konekcijama ili svim mogućim ulaznim cijenama.

Imamo priču da je plan ili ideja. Ne znam koliko je to u trenutnim političkim ololnostima sprovodivo. Ali se govori o ideji da se formira novo preduzeće koje će biti smješteno negdje u Hercegovini, a da tu južnu interkonekciju ne bi kontrolisalo već postojeće federalno preduzeće Bh. gas?

Dakle, pogledajte u kakvom vremenu energetske krize živimo i koliko je bitno imati što više mogućnosti alternativnog snabdijevanja građana BiH bilo kojim energentom. Tu postoji jedan problem, postoji evropska regulativa koja sprečava širenje gasne mreže u korist Rusije. U današnjim okolnostima sve što može EU radi da to zaustavi. Mi, koji smo dobili kandidatski status, moramo poštovati evropsko zakonodavstvo koje nas limitira u nekom dijelu. A s druge strane mislim da se taj problem mora rješavati u paketu, da BiH trebamo omogućiti svaki mogući izvor energije ili profita u kojem bi opet Parlament BiH, institucije, u skladu s Ustavom donosilo finalne odluke. Tad se može pričati ko će kontrolisati, tad se može pričati o tome da li je neko neku cijev i ventil može kontrolisati.

Da li biste vi sa politikama koje zastupate dozvolili da se osnuje to preduzeće posebno koje će biti u Grudama koje će biti nadležno za tu južnu interkonekciju?

Mislim da postoje drugi modeli. Bilo je ideja od kolega iz HDZ-a, bio je upit zašto se u federalnom ministarstvu ili u federalnom preduzeću Bh gas ne omogući prisustvo kadrova HDZ-a ili nekih drugih? U nekoj od tih opcija napravit ćemo ono što je najbolje za BiH. Ali ima jedna važna poruka. Nećemo limitirati ili braniti nekome u BiH da uradi nešto korisno, ako to donosi ekonomskoj zajedničkoj priči bilo kakav benefit. To je pitanje koje je u drugom krugu naših razgovora i pregovora. Ako se desi opcija da mi možemo biti tačka u kojoj će možda BiH biti, ako ta južna interkonekcija obezbijedi određene količine gasa koje nisu ruske, onda se može transportovati preko BiH i zarađivati na tome. Niz je opcija gdje će struka imati pravo da kaže svoju riječ. Politički da zaokružimo tu temu. Ono oko čega se složimo u Parlamentu BiH, ono što odluče u institucijama, u Vijeću ministara, u ministarstvu na federalnom nivou, me ćemo raditi. Tu neće biti strahova od nekih novih entitet, od novih razdvajanja, od prijenosa nadležnosti sa države na entitete. O tome ćemo ozbiljno voditi računa.

Vi ste više puta komentarisali kako pripremate neku vrstu programske koalicije. Da li vi stvarno vjerujete da sa Dodikom i Čovićem može raditi programska koalicija?

Mislim da može. Da u to ne vjerujem, ne bismo se toga igrali. Moj prvi famozni odlazak na utakmicu u Laktaše bio je s ciljem da razgovaram sa Dodikom kao čovjekom koji je nezaobilazan u političkom smislu i da ga pitam da li je spreman da se politike mijenjaju, da politika kompromisa zamijeni politiku konflikta. Do sada je stalno u fokusu bilo nešto što ne može. Hajmo stati, zato što bi u drugom, trećem koraku trebalo razgovarati o nekom preduzeću, pa nećemo napraviti taj prvi važan korak da se stavri dese.

Šta ako u prvom koraku bude napravljena greška koja može državu koštati u tom drugom i trećem koraku?

Imam pravo i slobodu da kažem da nikada u poslu kojim se bavim nisam uradio ništa što bi koštalo BiH. Zbog države BiH stavljali smo svoje karijere na bubanj, rizično smo se bavili politikom govoreći stvari koje nisu dobre za uho, a dobre su za BiH. NiP, moje kolege iz Osmorke nikada nećemo uraditi ništa da država BiH bude slabija sigurno. Može biti samo jača. Vjerujem u to da se sa Dodikom i Čovićem mogu odabrati teme oko kojih se slažemo i već imate primjere. Primjer formiranja Vijeća ministara i, nadam se, vrlo brzog usvajanja budžeta su primjeri koje nismo dugo vidjeli. U normalnim zemljama to nije nikakvo čudo.

Lider NiP-a smatra da se sa Dodikom i Čovićem mogu odabrati teme na kojima se može raditi (Foto: I. L./Klix.ba)
Lider NiP-a smatra da se sa Dodikom i Čovićem mogu odabrati teme na kojima se može raditi (Foto: I. L./Klix.ba)

U BiH činjenica da je Borjana Krišto imenovana za mandatarku mjesec i po nakon izbora je malo čudo. Činjenica da su skoro završene sve provjere u Vijeću ministara i da ćemo o budžetu govoriti u prvom mjesecu 2023. godine svakako je malo čudo. Činjenica da je Dodik bez ikakve potrebe i bez ikakve trgovine napravio ozbiljan kompromis kod formiranja Vijeća ministara i izbora četvrtog ministara koji dolazi iz Pokreta za državu, da su Cvijanović, Bećirović i Komšić usvojili odluku na nivou Predsjedništva kojom se angažman Oružanih snaga u slučaju elementarne nepogode ne pravi se više drama, nego se djeluje odmah. To su možda mali simbolični, ali za mene vrlo ozbiljni dokazi da smo mi krenuli drugim putem. On je teži, vjerovatno je ta uzbrdica veća nego konflikta ravnica. Ali ja sam optimista i vjerujem da se stvari mogu dešavati drugačije bez obzira na sve 9. januare, na sve nesporazume koje imamo. Bit će tema u kojima ćemo pokazati da se može drugačije.

Kada Milorad Dodik u Istočnom Sarajevu kaže kako on sanja da svi Srbi žive u jednoj državi. Kako to posmatrati s jedne strane, a s druge strane govorite o projektima. Da li vjerujete da Dodik nije igrač velikosrpske politike i da ne sanja “veliku Srbiju”?

Ne sumnjam da on sanja “veliku Srbiju” i da živi velikosrpski projekat i da može odlučivati, on bi on to uradio sutra. Jednako tako i Dodik i Čović znaju da ja kao Bošnjak živim za dan kada će ova država imati jednog predsjednika, kad će ova zemlja biti bez entiteta, bez kantona sa lokalnim zajednicama i nivoom Vijeća minsitara i Predsjedništva kao funkcionalnom vladom. To je moj san, ja imam pravo na svoj san. U BiH će se desiti ono što su politički realnosti i politička mogućnost. Da je politika umijeća moguća najbolja je dijagnoza posla kojim se mi bavimo. Dodik zna da nikakve secesije i odvajanja RS-a bez konflikta nema. Ali mi imamo obavezu da se politikom bavimo na način da implementiramo političku realnost.

Tu smo se odmaknuli od politike konflikta. Ja sam bio sličan prije par godina, smatrao sam da je to donošenje nekih političkih poena svaka moja vika. I to jeste. Na svaki moj povik bilo kome osjetio sam da dobivam neki politički poen, ali sam i vidio da je to šuplje i da od toga BiH nema ništa.

Ali ovo je jako rizično, jer Dodik vodi entitet koji posmatra kao državu i više puta je govorio da BiH posmatra kao kostur koji je sastavljen od elemenata. Zato kroz sve ove projekte je važno da to vodi država?

Upravo tako. To zna i Dodik. On bi možda sad implementirao aerodrom, neki infrastrukturni projekat, projekte na Drini. Međunarodno pravo i odnosi Srbije i BiH to ne dozvoljavaju. Zato idemo na drugi nivo odnosa. S naše strane bi bilo drugačije. Tako govore pregovarači kojima se zabranjivalo ili osporavalo da Parlament BiH donese bilo koju odluku koja ide u korist jednom entitetu, u ovom slučaju RS-u.

Pitanje državne imovine nije bilo samo pitanje koje zloupotrebljava RS. Imali ste načelnike u Federacije i procese u kojima su ljudi otimali državnu vlasništvo. Mi smo se postavili onako kako kaže Ustav BiH, titular je BiH, dogovori su u Parlamentu. Mi hoćemo dogovor, nećemo blokade, nećemo nesporazum.

Imate pitanje aerodroma u Trebinju koje se može posmatrati kao infrastrukturno, ekonomsko i on ima opasnosti u smislu da je to potencijalna ruska investicija, da se tome protivi NATO, hrvatska strana. O tome trebaju da iznesu svoj stav i naši susjedi iz Hrvatske. međunarodna zajednica, EU, NATO, HDZ BiH. I to je nešto što se ponovo ne može desiti ako se ne dogovorimo i to je suština. Može se realizovati samo ono što se dogovorimo. I mi mislimo da je toga bilo nedovoljno i da su propuštene šanse, da je previše stvari oko kojih se možemo dogovoriti prošlo zato što su primarno konfliktne teme u eteru.

Vi ste govorili da je Bakir Izetbegović odbio da potpiše sporazum o granicama koji je nudio Vučić, da je Vučić nudio razmjenu teritorija. Da li vi smatrate da BiH treba odustati od potraživanja novca koji Srbija duguje BiH zbog potopljenog poljoprivrednog zemljišta za već postojeće hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta?

Interese BiH stavljam na prvo mjesto, interesi RS-a kao dijela BiH štitimo kao i interese Federacije i to je nova politika. Zašto bismo odustali od potraživanja prema Srbiji, osim ako eventualno nema nešto što mogu ponuditi nešto važnije ili bolje. U tom smislu politika jeste predmet dogovora, a ponekad i trgovine. Ali BiH predugo pravi ustupke svima bez da išta dobija zauzvrat.

Da li biste pristali da ratificirate granice sa Srbijom bez da BiH dobije nadoknadu za sve te godine korištenja?

Pitanje ratifikacije granica nije samo administrativno imovinsko pravno pitanje. Ratifikacija granica znači stavljanje tačke na nesporazume između ove dvije zemlje simbolično. U nekim poljima možemo očekivati iskorak, u nekima ne. Imao sam nadu da će se nekada desiti katarza srpskog naroda, ali više ne vjerujem. I to je pitanje za te ljude. Kako će stati pred ogledalo i objašnjavati djetetu da je ratni zločinac heroj, kako neko ko puca u majku sa malom bebom treba da bude model djeci koja odrastaju. Ja svoje dijete učim da nijedan Bošnjak koji je počinio za vrijeme agresije na BiH nije heroj, nego je zločinac. Ne želim da se identificiram sa takvim ljudima. To što rade politike i u Srbiji i u RS-u, to je pitanje za njih, nije za mene. Ali naša politička realnost da sa tim ljudima moramo ili graditi BiH ili ići u neki konflikt. Mi biramo ovu opciju da gradimo.

Ratifikacija granica znači rješavanje niza spornih pitanja, koliko god je moguće spornih pitanja, između njih i nadoknadu za dijelove BiH koji su u entitetu RS i interes građana koji su pravoslavne vjeroispovijesti. Takav je pristup naše politike.

Jako često govorite o režimu i jasno je da se to odnosi na SDA. Da li je samo SDA režim? A HDZ i SNSD nisu s obzirom da su vladali zajedno svih ovih godina?

Prihvatam da tu griješim. Naravno, da su režim svi zajedno i to je trojni pakt koji traje 20 godina u kojima je potpuno izlizana ta matrica i zato smo se mi pojavili kao novi pregovarač, nova energija povjerenja između SNSD-a, HDZ-a i SDA i DF. Griješim kad govorim o greškama SDA, kada govorim da je samo to režim, režim je državna i federalna vlast i sve ono što utiče na pravosuđe u kojem danas vidite neoprostive greške, u kojem se ubijaju naša djeca i za to niko ne odgovara, u kojem nijedan ozbiljan političar nije i zatvoru zbog kriminala, a prva smo zemlja po korupciji u javnoj upravi.

Kaže da možda griješi kada samo SDA naziva režimom (Foto: I. L./Klix.ba)
Kaže da možda griješi kada samo SDA naziva režimom (Foto: I. L./Klix.ba)

Režim je proizveo takvo stanje i režim su sve stranke koje su upravljale procesima u BiH. S naše strane nisu to samo SDA i DF. Imaju i druge stranke odgovornost u proteklih 20 godina, ali taj rivalitet nas i SDA koji je možda proizveo previše zle krvi među nama dominirao je dugo. Ja se trudim taj narativ i prema njima mijenjati. Ti ljudi su uradili nekog dobrog posla, ali primoran sam da govorim više o onim lošim stvarima zbog kojih danas BiH napuštaju mladi ljudi. To je naš fokus i možda smo nekada preglasni. Sazrijevamo i mi kao proces i projekat i ja lično kao političar.

Uskoro će biti formirana državna vlast. Očekuje se da će tokom sljedeće sedmice Vijeće ministara biti kompletirano. Međutim, Dragan Čović je jučer najavio da će jednim od prvih poteza biti smjena članova CIK-a i imenovanje privremenih članova do raspisivanja konkursa. Da li ćete podržati ideju HDZ-a o smjeni članova CIK-a?

Postoji čist zakonit put da se smijeni CIK. Ja bih učestvovao u tome jučer. Kao što sam ranije govorio, u Ministarstvo vanjskih poslova nema nikakvih osvetničkih politika, niti ćemo kršiti zakone BiH. Ja sam obnašajući ove pozicije smijenio neke ljude čim poslom nisam bio zadovoljan kao premijer kantona i političar. Nikada mi sud nikoga nije vratio na radno mjesto jer to su bile čiste i zakonite procedure.

O ovom CIK-u mislim sve najgore. To je jedno političko tijelo koje je imenovano od ljudi koji su politički bliski strankama. U ovom slučaju SDA, PDP, DF i SDS. Oni su zapravo zamijenili CIK u kojem su bili SDA, SNSD i HDZ. I onda je lider SDA slavio jer je nadigrao jedne političare sa drugim političarima imonovao politički CIK. Mi smo CIK-u uputili desetine primjedbi i prigovora. U Tuzlanskom kantonu gdje se desila najbrutalnija pljačka. Prosječan istražitelj će otići na Izbori.ba stranicu i vidjeti koliko ima biračkih mjesta na kojima 100 posto glasova od stranke imaju 3,5,7,10 ljudi. Klasični čisti dokaz izbornog inžinjeringa i Šiljo u Sapni ima 98,2 posto glasova PDA. I na 90 posto birališta ako PDA ima 55, Šiljo ima 55. Statistika ne prepoznaje takve opcije osim Sjeverne Koreje. CIK se nije bavio svojim poslom, pa nije nijedan od tih prigovora nisu razmatrali. Gdje god su primili prigovor NiP je imao više glasova nego u prvom brojanju. Mi smo dokazali da je CIK krovni pokretač kriminalnih radnji. Ovo su najgori izbori ikad provedeni, ne vidim da je CIK uradio išta dobro.

Međunarodna zajednica, čak i visoki predstavnik rekao da je bilo nekih manjih nepravilnosti.

Potpuno se ne slažem s međunarodnom zajednicom, rekao sam to visokom predstavniku, pisao sam mu poruke, slao slike ljudima u OHR-u. Članovi biračkih odbora su nekome bliski i na om mjestu imate 100 posto glasova od stranke na pola biračkih mjesta. To je jednostavno dokaz izbornog inžinjeringa, to živimo, kradu nas. NiP je napravio rezultat tamo gdje je imao infrastrukturu da zaštiti izborni proces. Gdje god smo bili nedovoljno razvijeni garantujem da nam je ukradeno 30-40 posto glasova kao i drugim strankama. I zašto bismo bilo šta afirmativno govorili o tom CIK-u? S druge strane, postoje zakone ove zemlje, postoje procedure na kojima se mora istrajavati i najbolje bi bilo da ovakav politički CIK zamijenimo čistim profesionalnim CIK-om struke na koji utjecaj ne možemo imati nikad nijedna politička partija.

Može li se to uraditi sa HDZ-om i SNDS-om? Šta ako oni vas nadigraju i počnu kontrolisati tu instituciju?

Ovdje ne može niko nikoga nadigrati. To je ono što nam se spočitava, zapravo se zbunjuje ili laže bh. javnost, neko će nekome nešto isporučiti. U kojem to procesu HDZ i SNSD mogu usvojiti bilo šta na nekoj sjednici, a da to neće naša strana? Ili kako to može usvojiti na Parlamentu ili na Domu naroda, a da to neće Bošnjaci? To je nemoguće. Sjednice Vijeća ministara prave se tako što kolegij odredi dnevni red, uvijek su to tačke oko kojih se slažemo i to ide u proceduru. Sigurno većina političke scene osim možda DF-a, SDA i PDP-a da ovaj CIK ne valja ništa i da nam treba novi CIK. Koji će to biti biti model, o tome ćemo se s partnerima morati dogovoriti.

Hoće li Dragan Čović imati 4 delegata u državnom Domu naroda?

Potpuno je čista situacija da mi imamo ruke za jednog delegata u Domu naroda u Klubu Hrvata, SDP već ima prijedlog i ime o kojem ovih dana razgovaramo i NiP će podržati to ime. Istina je da u našoj koaliciji bilo i drugih prijedloga kolega, ali mislim da treba prihvatiti političku okolnost da SDP kao najjača stranka i pobjednica u našoj koaliciji ima pravo da predlaže i još se vode razgovori oko Kluba Bošnjaka, oko drugog mjesta za koje mi imamo lagano ruke u našoj koalciji, a pregovara se iz koje će stranke doći kandidat.

Ono što nam fakturišu i zamjeraju da smo nešto izdali prodali oni koji su to već uradili je još jedan od spinova. I priča o Dodikovom četvrtom i priča o Čovićevom četvrtom kao dijelu nekog dogovora apsolutno je neutemeljena laž. Ne možemo za njima ići i stalno ponavljati da lažu jer puno toga ima.

Koliko će NiP imati ministara u vladi Federacije?

Mi ćemo u vladi Federacije imati dva ministarstva. Po nekim brojevima pripada nam možda i više. Ljudi koji s nama sarađuju znaju koliko smo korektni i da smo pravili ustupke kako bi stvari funkcionisale. Mi u vladi Federacije participiramo sa sedam ruku direktno izabranih iz NiP-a, našim koalicionim partnerom pomak iz Krajine, to je osma ruka i Uzunović iz stranke Fuada Kasumovića koji sa nama u Klubu zajedno radi, dakle nas je 9. Prema tim brojevima imali smo pravo da tražimo tri ministarstva. Pristali smo na dva zato što spletom okolnosti NiP je na nivou države dobila više pozicija i prostora nego što joj po brojevima pripada zahvaljujući nekim kompromisima koje smo imali unutar trojke i drugih koalicionih partnera.

Da li je poznato koja će vama ministarstva pripasti?

Nije. Mi smo u zadnjoj fazi razgovora u kojima cijenimo želju i ambiciju naših koalicionih partnera i kolega iz SBiH-a i NES-a da se možda najjača ministarstva u vladi Federacije oni imaju pravo predlaganja. Cijenimo to zato što su bili jako kvalitetan i korektan partner kad je riječ o procesima na nivou Federacije. Blizu smo tog finalnog dogovora u kojem bismo trebali govoriti koja su to konkretno ministarstva. Ali kao što smo i prije radili, bilo nam je važnije da prvo napišemo program koji je gotov. Ostale su samo neke završne korekcije i primjedbe na suštinu ozbiljnog detaljnog dokumenta. Sa tim dokumentom idemo prema HDZ-u, a u zadnjoj fazi govorimo o resorima i imenima u tim resorima.

S kakvim imovinskim stanjem ulazite u Vijeće ministara?

Mislim da smo s najvećim kredibilitetom po ovom pitanju zato što smo nekad davno kolega Kojović i ja pokrenuli inicijativu za donošenje zakona kojim se ispituje porijeklo imovine nosilaca javih funkcija. Svake godine na kraju prijavljujemo imovinu i svake godine na početku mandata prijavljujemo svoju imovinu i moram reći što vrijeme više prolazi potvrđujem kako se u politici možete obogatiti samo ako kradete.

Naše su plate jako velike u odnosu na ljude u BiH, ali život koji ja živim sa porodicom ne ostavlja prostora da vam raste imovinski karton. Moj imovinski karton je dostupan javno svima već dugi niz gpodina i vrlo je lahko provjerljiv i pozivam sve institucije da još jednom provjere tačnost tih navoda. Nisam uspio u ovih 4-5 godina kako se bavim ozbiljnijem poslom u politici nešto se posebno obogatiti i zaraditi, ali od politike zaista komotno živim. Vlasnik sam jedne porodične kuće koja mi je u nasljeđu zajedno sa mojim sestrama i koju ovih dana prodajemo zato što su roditelji preselili prije više od 6-7 godina, stoga u tu kuću skoro da i ne idemo, samo je održavamo. Vlasnik sam vozila koje je prijavljeno u mom imovinskom kartonu za koje imam lizing još 2-3 godine. Imam dobra primanja, supruga super radi, ona ima bolji imovinski karton nego što ja imam.

Jeste li kreditno zaduženi?

Imam jedan stari borački kredit 50 KM mjesečno na 25 godina pri kupovini prvog stana koji sam davno prodao. Imam to preko Ministarstva za boračka pitanja na jednoj od banaka 50 KM mjesečno. Skoro to i zaboravljam. Druge kredite nemam. Materijalno sam vrlo neovisan zato što ne patim za bilo kakvim velikim stvarima i sve što trebamo hvala Bogu imamo.

Želio bih za kraj samo još nešto reći. Jedan mi je pametan momak pisao na Facebooku. Kakve smo šanse sve propuštali. U tom dijelu vanjske politike Bosna i Hercegovina treba da bude mirovni centar svijeta. Glavni grad Sarajevo i cijela BiH treba da gradi svoj brend tako da se ovdje mire sve posvađane strane svijeta jer svime što nam se ovdje desilo da to bude tačka spajanja i mirenja. Govorio sam nekad ideju Amera Bukića sa BBI foruma koji je govorio kako bliskost sa zemljama Istoka treba da bude pretvorena u to da Sarajevo bude neki islamski Davos u kojem se mire strane koje imaju bilo kakve probleme i konflikte politike, ali to mora biti šire od samo te islamske strane. To mora biti grad u kojem se mirovne konferencije bilo kakvih država, bilo kakvih suprotstavljenih strana rješavaju jer je napokon vrijeme da svoje razlike u prednosti. Mi smo predugo razlike pretvarali samo u konflikte.





Članak preuzet: Izvor