Naslovnica Magazin Parcijalno rješavanje Izbornog zakona je pogrešan pristup, potrebne reforme i u RS-u

Parcijalno rješavanje Izbornog zakona je pogrešan pristup, potrebne reforme i u RS-u

0
14


Zlatko Lagumdžija se sastao sa Rosemary di Carlo, zamjenicom Generalnog Sekretara UN-a za politička pitanja i izgradnju mira, koju je, kako navodi, između ostalog upoznao sa stavovima koje je naveo u pismu visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Lagumdžija je naglasio da je od izuzetne važnosti sačuvati kredibilitet visokog predstavnika i ne dozvoliti da se ishitrenim i nekonzistentnim potezima dovede u pitanje budućnost Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti zasnovanog na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama kao integralnim dijelom Ustava i Mirovnog sporazuma.

“Ovo se posebno mora imati u vidu ukoliko bi se u narednih nekoliko sedmica, dok traje predizborna kampanja, posegnulo za Bonskim ovlastima i tako eventualno (ne)svjesno dalo vladajućoj četvorki pobjednički vjetar u leđa uz širenje daljih podjela i sukoba te udaljavanja Bosne i Hercegovine od NATO i EU”, naveo je Lagumdžija.


Lagumdžija smatra da bi u tim okolnostima svako mijenjanje Ustava FBiH otežalo put ka neophodnim reformama na euroatlantskom putu i otvorilo place pogubnim vanjskim uticajima. Parcijalno rješavanje problema oko izbornog zakona bez zadiranja u cjelovito bosanskohercegovačko rješenje koje sadrži i neophodne reforme u RS-u bio bi pogrešan pristup.

“Umjesto da se posvete ekonomskoj, energetskoj, zdravstvenoj i prehrambenoj krizi i paralelno s tim vode ozbiljne i sadržajne razgovore sa čelnicima međunarodne zajednice, domaći lideri koji su u raznim formatima učestvovali u pregovorima, obraćaju se svojim potencijalnim biračima spremajući se da napadnu svaku eventualno nametnutu odluku kao da je oni sami nisu proizveli svojim (ne)činjenjem”, istakao je Lagumdžija.

Također, smatra da modeli promjena izbornog zakona koji “sablasno kruže javnim prostorom” dodatno pogoduju nacionalističkim i velikim nacionalnim strankama da dodatno homogeniziraju svoje biračko tijelo i fokusiraju se samo na dijelove teritorije Federacije.

“Poseban issue predstavlja i sama mogućnost “podizanja” broja zastupnika za nominiranje čelnika izvršne vlasti, sa 6 na 8 od 17, što je najgrublji pucanj u “mirenje građanskog i nacionalnog” na putu ka normalnoj državi Evropske Unije uz stimulisanje nacionalističkih stranaka, radikalizma i daljih podjela”, napisao je Lagumdžija.

“Da ne bi bilo nesporazuma – ovo nije poziv da se zaustave ozbiljne izborne reforme nakon izbora. Naprotiv. Ozbiljne izborne reforme moraju biti prioritet prilikom konstituisanja novih vlasti poslije izbora kao što su već članovi Predsjedništva i lideri stranaka nedavno u Briselu i obećali čelnicima Evropske Unije. Ono što je neprihvatljivo je proglasiti izbore, zaključiti kandidatske liste i onda razmišljati kako da netransparentnom odlukom, koja nije rezultat ozbiljnije javne rasprave, promijenite izborna pravila po kojima će se bitno mijenjati način implementacije rezultata i konstituisanje izvršne i zakonodavne vlasti”, zaključio je Lagumdžija.





Članak preuzet: Izvor