Poljoprivreda kao mamac za turiste

0
16


Tuzlanski kanton kao najveći privredni bazen u Bosni i Hercegovini unazad nekoliko godina okrenuo se ka turizmu, a ponuda se pokušava dodatno obogatiti i kroz agronomiju. Da li poljoprivreda može biti mamac za masovniji dolazak turista znat će se u dogledno vrijeme.

Seoski ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja “povratak čovjeka prirodi”. U Tuzlanskom kantonu zvanično je formirano Udruženje poljoprivrednika u agroturizmu, kao prvo takve vrste u Bosni i Hercegovini.

Udruženje broji deset članova iz malih farmi i gazdinstava. Osim što se bave poljoprivrednom proizvodnjom, članovi udruženja imaju i smještajne kapacitete koji ispunjavaju uslove za prijem turista.

Žele privući strane goste

Inicijator formiranja udruženja je Mensur Mehmedović koji ističe da svi okupljeni članovi inicijalno žele agroturizam omasoviti u Tuzlanskom kantonu, ali i unaprijediti ponudu te privući još veći broj stranih gostiju.

“Naša ideja je da iskoristimo priliku i sve veću potražnju turista za ovakvim vidom turizma. Ovim poslom se bavim već osam godina, a potražnja za usluga prestiže kapacitete sa kojima raspolažem”, kaže Mehmedović.

A kada je riječ o kapacitetima, Mehmedović ima farmu od 30 muznih grla na kojoj se proizvodi mlijeko, uz turističko-ugostiteljski objekat.

“Imamo 30 ležajeva, 12 soba, restoranske sale i jezera i naši gosti uglavnom dolaze sa stranih govornih područja. Ciljano idemo na te goste koji već su prepoznali ovaj turizam, koji se vraćaju tradicionalnim odmaralištima, hrani i piću. Mi sve svoje proizvode prodamo i nemamo nijedan na lageru, što dovoljno govori koliko je ovo unosno za proizvođače”, dodaje Mehmedović.

Jačanje poslovnih bilansa

Cilj članova udruženja je i da se kontinuirano rade edukacije, a sve kako bi njihova ponuda bila optimalno iskorištena, uz zadovoljenje osnovnih uslova koje zahtjevaju turisti.

Sekretar udruženja Suad Selimović smatra da agroturizam predstavlja priliku poljoprivrednim proizvođačima za jačanje poslovnih bilansa.

“Ljudi koji se bave ovim i rade tradicionalne proizvode, na ovaj način kroz turizam jačaju budžete i postaju ekonomski održiviji, a s obzirom na to da ne mogu sve proizvode plasirati putem velikih tržnih lanaca, imaju priliku putem kratkih lanaca prodaje u lokalnoj zajednici i ponudom turistima iz velikih daljina maksimizirati prodaju”, navodi Selimović.

Kao što je poznato, Tuzlanski kanton najprepoznatljiviji je po industriji, međutim unazad nekoliko godina sve više se spominje u kontekstu turizma.

Nadležni su to prepoznali, fokusirajući se na kreiranje strategije razvoja turizma. Rok za izradu dokumenta koji će definisati razvoj turizma u naredne pola decenije je kraj ove godine.



Source link