Prije 30 godina granatirana je i zapaljena sarajevska Vijećnica: Pucanj na hram pismenosti

0
4


Na današnji dan prije 30 godina, 25. augusta 1992. godine, uslijed granatiranja s položaja Vojske RS-a zapaljena je i gotovo u potpunosti izgorjela sarajevska Vijećnica, jedan od simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Vijećnica je predstavljala mjesto u kojem je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH). Samim tim, objekat ne samo da je imao vrijednost zbog svoje historije, već je u tim prijeratnim vremenima predstavljao simbol slobodne misli, studenata i svih ljudi koji su bili željni znanja.

Nažalost, pripadnicima Vojske RS-a koji su sa položaja oko Sarajeva četiri godine terorisali stanovništvo glavnog grada, ova informacija nije značila ništa.

Trenuci kada je Vijećnica zapaljena (Screenshot: YouTube)
Trenuci kada je Vijećnica zapaljena (Screenshot: YouTube)

Vijećnica je izgorjela u samo nekoliko sati, a u velikom požaru je stradalo skoro 80 posto bibliotečkog fonda, dva miliona knjiga, časopisa i rukopisa neprocjenjive vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu, ali i šire područje.

Iako su brojni vatrogasci i građani pokušavali ugasiti požar, unutrašnjosti objekta u tim trenucima nije bilo spasa, a građani su ovaj barbarski čin doživjeli veoma emotivno.

“Vijećnica je i ranije bombardirana, no ovog dana počev od 9 sati uvečer bila objekat brižljivo usredsređene artiljerijske palje. Ubrzo je cijelo zdanje pretvoreno u neugasivu buktinju. Vijećnica je napadnuta i spaljena kao hram pismenosti i kulture svih naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine”, navodi se u filmu “Agresija na BiH”.

Kako Vijećnica izgleda danas (Foto: I. Š./Klix.ba)
Kako Vijećnica izgleda danas (Foto: I. Š./Klix.ba)

Iako je bila važna za cijelu državu, a naročito za glavni grad, na projekt obnove Vijećnice čekalo se dugo vremena, a Grad Sarajevo je 2006. godine preuzeo na sebe vodeću ulogu u obnovi Vijećnice.

Tokom obnove, veliki doprinos dala je i Vlada Kraljevine Španije, ali i gradske strukture Budimpešte, Beča, Praga, Ljubljane, Nikozije, Tirane i Podgorice.

“Osim što smo članica EU koja je dala najveći iznos za obnovu, iznos koji je donirala Španija pokazuje koliko su važni ovaj grad i ova zemlja, ne samo vlastima u Španiji, već i svim njenim građanima. Ova prelijepa zgrada zaljuljana mržnjom rata je sada ponovo izgrađena i može još jednom postati simbol grada i podsjetnik šta prijateljstvo može postići. Danas slavimo pobjedu zajednice nad razdvajanjem, partnerstva nad konfliktom, i ovo će označiti pobjedu BiH kao cjeline”, rekla je tadašnja ambasadorica Španije u BiH Aurora Mehia.

Obnovljena Vijećnica svečano je otvorena 9. maja 2014. godine.

Od tada, Vijećnica se koristi za brojne aktivnosti kako Nacionalne biblioteke BiH, tako i gradskih struktura koje u jednom od najljepših objekata iz austrougarskog perioda dočekuju brojne zvanice iz svijeta politike, kulture, ali i drugih sektora.

Mads Mikkelsen i Benjamina Karić u Vijećnici (Foto: Facebook)
Mads Mikkelsen i Benjamina Karić u Vijećnici (Foto: Facebook)

Nedavno su Vijećnicu posjetili gradonačelnici Splita, Podgorice i Novog Pazara, a gradonačelnica Sarajeva je u Vijećnici dočekala i danskog glumca i dobitnika Počasnog Srca Sarajeva Madsa Mikkelsena.

Ranije, Vijećnicu su posjetili i premijer Španije Pedro Sanchez, delegacija Grada Beča, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, ali i niz drugih stranih zvaničnika kojima Vijećnica predstavlja polaznu tačku tokom posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine.



Source link