Tuzlanski inovator Fikret Alić osmislio uređaj za zagrijavanje koji štedi struju

0
13


Prof. dr. sci. Fikret Alić redovni je profesor i voditelj Odsjeka za energetiku i termo-fluidni inžinjering Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a slovi za jednog od najplodonosnijih inovatora u Bosni i Hercegovini.

U dosadašnjoj karijerio dobio je 73 različita međunarodna priznanja, kako za svoje izume na svjetskim sajmovima inovacija, ali i za naučni doprinos iz oblasti termo-fluidnog inžinjeringa i energetike.

Na nedavno održanoj 14. izložbi inovacija Euroinvent, održanoj u Rumuniji osvojio je zlatnu medalju za fleksibilni termo-akumulacioni konvektivni emiter. Dvadesetak dana ranije, dobio je i zlatnu medalju sajma Intrag u Poljskoj te specijalno priznanje Internacionalnog društva za inovacije i napredne vještine iz Kanade.

“Ukratko, jedna od prednosti ovog uređaja predstavlja mogućnost sinhronizovane i višestruke promjene optimalne snage grijača i njegove konvektivne površine te kombinovana mogućnost kratkotrajno/dugotrajnog akumuliranja topline. U slučaju dugotrajne akumulacije topline, ista se može koristiti bilo kada, nakon što je sistem izvan mrežnog napona”, pojašnjava Alić u razgovoru za Klix.ba.

Alić je jedan od najplodonosnijih inovatora u BiH (Foto: A. K./Klix.ba)
Alić je jedan od najplodonosnijih inovatora u BiH (Foto: A. K./Klix.ba)

Također, konvektivni grijni emiter ovog uređaja može se automatski prilagođavati, shodno radnim parametrima, temperaturi i protoku fluida.

“Modularnom kombinacijom, u prostornom i procesnom smislu, može se osigurati bilo koja izlazna snaga grijnog izvora, uz osiguranje dopuštenog toplinskog fluksa sa grijne površine na fluid te zahtijevanog protoka fluida. Jednostavna montaža i demontaža te kombinovanje više ovih grijnih emitera, samo su neke od dodatnih prednosti navedenog patentnog rješenja”, navodi Alić.

Primjena ovog uređaja nema ograničenja, tako da se može koristiti u različitim granama industrije i domaćinstvu. Zagrijavati se mogu različiti gasovi i tečnosti, koji struje usljed dejstva ventilatora, kompresora ili pumpe.

“Zahvaljujući mogućnosti momentalne promjene njegove snage i dimenzija, efikasnost ovog uređaja je uvijek maksimalna. Također, akumuliranjem viška topline i njeno naknadno korištenje, dodatno se smanjuju troškovi zagrijavanja gasova ili tečnosti. Pojednostavljeno rečeno, ovim inovativnim rješenjem može se zamijeniti više električnih grijača različitih snaga i dimenzija. Zahvaljujući navedenim osobinama fleksibilni termo-akumulacioni konvektivni emiter na tržištu nema konkurenciju, čime se stvaraju pretpostavke njegove uspješne komercijalizacije”, ističe Alić.

Segmenti Alićevog izuma (Foto: A. K./Klix.ba)
Segmenti Alićevog izuma (Foto: A. K./Klix.ba)

U proteklim godinama, bh. inovatori osvojili su više od hiljadu svjetskih priznanja, međutim, i pored činjenice da našu zemlju u najboljem svjetlu predstavljaju gdje god da se pojave, njihov položaj i dalje je prilično loš. Podrška vlasti je simbolična, a tek rijetki od inovatorstva mogu živjeti.

“Na osnovu budžeta državnog, entitetskih i kantonalnih, sve vam je jasno. Budžeti nisu razvojni, nego socijalni i to je tako godinama i decenijama. Ako budžeti nisu razvojni, onda preživljavamo i ulaganje u razvoj novih proizvoda i usluga smatramo luksuzom. Ne ulažemo dovoljno u nauku, obrazovanje, inovacije i transfer novih tehnologija. S takvom strategijom osigurali smo siguran pad ka dnu i to je tako, nažalost. Uglavnom, novca ima, ali je pogrešno raspoređen, stoga svi oni koji se žele baviti nečim moraju pronalaziti sekundarne izvore finansiranja izvan granica BiH, ali i težiti ostati u BiH”, smatra Alić.

Proces dolaženja do različitih ideja je stvar vlastitog talenta i inspiracije, odnosno mašte. Činjenica je da bi neka ideja bila inovacija, ona mora biti neka tehnička promjena, ali svaka promjena nije inovacija.

“Znanje vam pomaže da se lakše snalazite u trenutnom stanju tehnike, da ne izmišljate izmišljeno, jer svijet je postojao i prije vas. Konačno ideja kao pretpostavljeno rješenje mora imati inventivni korak, novinu i industrijsku aplikaciju. Radim paralelno na radikalnim inovacijama koje vežem za oblast termo-fluidnog inženjeringa te jednostavnim inovacijama koje ne prezentiram javno nego tražim investitore. Uglavnom, taj proces adopatacije neke inovacije u BiH, prilično dugo traje i morate imati uvijek više rezervnih planova”, ističe tuzlanski inovator.

Dio priznanja koja je osvojio Alić (Foto: A. K./Klix.ba)
Dio priznanja koja je osvojio Alić (Foto: A. K./Klix.ba)

Osim na osmišljavanja izuma, bosanskohercegovački inovatori svoju energiju moraju usmjeriti i na pronalazak investitora koji će uložiti novac u njihov patent.

Alić kaže da je potrebno i višestruko aplicirati na različite evropske projekte, kontaktirati kompanije te uključivati se u različite aktivnosti gdje je moguće direktno ili indirektno sresti potencijalne investitore.

“Ako od 10 pokušaja imate jedan uspješan, to je više nego dobro. Investitori vam neće doći na noge, daleko od toga. Ukratko, sve je na vama, a danas je to pojednostavljeno i sve je na dohvat ruke, samo se trebate aktivirati. U našoj zemlji potrebno je da se extremely aktivirate, to je samo po sebi podrazumijevajuće jer zemlja smo potrošačkog mentaliteta, radije kupujemo tuđe, nego li proizvodimo svoje. Kompanije u BiH uglavnom imaju imitacionu strategiju razvoja, a ne inovacionu jer se plaše promjena. Većina bh. kompanija promjenu u poslovanju smatra kao prijetnju, a ne pravilo, stoga su kao investitori nepouzdani i morate investitore tražiti izvan BiH”, kaže Alić.

Za mlade kaže da su zainteresirani za bavljenje naučno-istraživačkim radom, veoma su kvalitetni i ambiciozni, ali u većini slučajeva imaju pogrešnu taktiku, koju donose iz srednjih škola. Kako navodi, u nauci nema carskih puteva, već morate ulagati u sebe i biti spremni na odricanje.

“Talenat vam ništa ne znači, ako niste uporni i ako ne prakticirate naučeno. Ako samo skladištite znanje, onda vam kreativnost stagnira i odumire, a vaše vam znanje možda može koristiti na nekim televizijskim kviz emisijama. To je nepovratan proces. Kontinuirano to sugerišem studentima da povezuju i aktiviraju naučeno i da budu brzi, dakle da imaju različite softverske vještine, za numeričko i analitičko modeliranje, bez kojih na tržištu rada i istraživačko-razvojnom procesu nisu konkurentni”, zaključio je Alić u razgovoru za Klix.ba.



Članak preuzet: Izvor