Zbog ministara iz RS-a na čekanju projekt kojim bi BiH smanjila ovisnost o ruskom gasu

0
13


Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH nije usvojena tačka dnevnog reda o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” čime bi se u doglednom vremenu smanjila ovisnost BiH o ruskom gasu.

Razlog za neusvajanje ove tačke je u tome što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija uslovio usvajanje ove odluke usvajanjem odluke o izgradnji istočne interkonekcije sa Srbijom, tj. sa ruskim gasom.

Zbog toga ova odluka danas nije dobila potrebnu većinu. Kako saznajemo, za su bili samo ministri iz RS-a, dok su protiv bili ministri iz reda hrvatskog naroda, a Bošnjaci nisu ni glasali.

Naime, izgradnja gasovoda prema jugu od ključnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i omogućio bi državi da ima drugi izvor plina, te da ne strahuje od cijena ili obustave plina koji iz Rusije stiže preko Srbije u BiH.

Međutim, Predsjedavajuci Vijeća Ministara Zoran Tegeltija je za danas sazvao telefonsku sjednicu kako bi se razmatrala samo jedna tačka dnevnog reda pod nazivom:

“Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na pravcu Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad“.

Odgovor na pitanje zbog čega su dva potpuno odvojena i različita međunarodna sporazuma predložena Vijeću ministara BiH zajedno na odlučivanje krije se u činjenici da je to tražila Vlada RS.

Naime, Ministarstvo energetike i rudarstva RS u svom mišljenju na “Sporazum sa Republikom Hrvatskom – južna interkonekcija” dostavilo je zaključke Vlade Republike Srpske sa sjednice održane 26. maja 2022. godine, u kojima se traži da se oba Nacrta “istovremeno upute u daljnju proceduru i da se razmatraju na istoj sjednici Vijeća ministara BiH”. U tom slučaju Vlada RS daje saglasnost na Prednacrt Sporazuma.

Međutim, postoji suštinska razlika između ova dva projekta – jedan ima sve saglasnosti i pozitivna mišljenja te jasnu osnovu i interes za BiH, dok drugi još nema ni saglasnosti, niti su ispoštovane process predlaganja, niti za njega ima dokazana potreba.

Naime, južna interkonekcija je od suštinskog značaja za daljnji razvoj distributivne mreže u BiH, kao i za sigurnost snabdijevanja gasom čitave BiH. Sigurnost snabdijevanja podrazumijeva osiguravanje dva ulaza prirodnog gasa u BiH čime će se moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe potrošača u prirodnom gasu te anulirati bilo kakve ucjene na postojećem pravcu snabdijevanja, kojima smo bili svjedoci proteklih godina.

Također, realizacijom projekta bi se omogućio i pristup većem broju izvora snabdijevanja, odnosno pristup izvorima gasa iz LNG terminala Krk (HR), Kaspijske regije (TANAP – Transanadolijski gasovod, Tap – Transjadranski gasovod i IAP – Jonsko-jadranski gasovod), gasnih čvorišta EU (Alžirski, Norveški, itd.), te pristup skladištima gasa u regiji.

S druge strane, novi istočni gasovod prema Srbiji nema pribavljene saglasnosti niti je dokazan osnov niti interes za Bosnu i Hercegovinu da gradi novi veliki plinovod prema Srbiji, odnosno prema ruskom izvoru plina.

Ured za zakonodavstvo VM BiH je upozorio u svom mišljenju na niz pravnih propusta u navedenom predlogu.



Članak preuzet: Izvor